2024-05-01

Pjesnički glas Zyre Ahmetaj putovanje po srcima i duši Albanije . “

 

 Rubrika “Kultura”

 

“Slobodna Dalmacija”-Split , Croatia

 

 

     Piše:  Akademik Prof.dr.Flori Bruqi,PHD

 

 

Pjesnički glas Zyre Ahmetaj   putovanje po srcima  i duši Albanije . “    

 


 


Zyhra Ahmetaj

Rodjena je 25 travnja 1952 godine, u selu Kepenek, općina Tropoja, Albanija. Prerasla je u jednu od najpoznatijih pjesnikinja i veleposlanica kulture Albanije. Putovala je sa poljoprivrednih terena zavičaja (Tropoje) gdje je završila srednju školu, godine 1975 pa do bučne Industrije  Metalurgije u Elbasanu. Na nacionalnoj radnoj akciji bila je ništa manje nego inpirator. Vračajući se doma s ove radne akcije , sa ostalim učenicima svoje škole doživjela je strašan saobraćajni udes što je završeno -oštećenjem kičme .I pored ovog fatalnog udesa nije duševno posustala .Umjesto toga ona je započela jedno drugo putovanje-literarno , u svijetu literature i privatnog studiranja, postajući na taj način jedan od značajnijih glasova u albanskoj književnosti. Tijekom godina, Zyhra je obogatila svijet književnosti serijom dirjivih pjesama ,u kjigama pod naslovima „“LETE ANDJELI“,2004,kao i druge knjige objavljene sa impresivnim lirikama.

Cjelo njezino stvaralaštvo karakterizira  najljepši osjećaj-ljubav.

Objavila je i sljedeće knjige:
„NAŠA AZBUKA“, 2015,

„ ALBANSKA KAPA“, 2016

„SVJETLI SVEČNJAK“, 2017,

“BOJE SIJEĆNJA“ 2018,

„TVRDJAVA I LEDINA“ ,2019,

„GLAS DOMOVINE“ 2022,

„STAZAMA BOLA“ 2023,

 

Njezina  sposobnost putem prevoditelja prevazilazi jezičke barijere,svojim djelima prevodjenim na talijanski, grčki, rumunski, francuski, engleski i ovom knjigom sada objavljenoj na hrvatski jezik, postaje članica i svjetske obitelji pjesnikinja . Kroz uspješna posebna promoviranja koje organizira zajedno sa raznim udruženjima i udrugama književnika i društvenog aktivizma svoje stvaralaštvo ne samo po albanskim krajevima več šire ,bilo preko knjiga u originalu, albanski za emigrante već i za gradjane tih zemalja u kojima žive albanski emigranti iliti prevedenih na druge jezike. Njezina poezija imala je dobar odjek nakon objavljivanja knjiga uporedo na dva jezika- albanski i francuski. Njezin se doprinos raprostire preko riječi.

1922 godine poćastvovana jeobjavljivanjem  zbirke pjesama  svojih prijatelja stvaralaca posvećinim Zyhri „ ZVUKOVI SRCA“.

Njezini doprinosi u antologijama, dnevnim novinama i časopisima,izražavaju njezine sposobnosti u izražavanju, pjesničke vrijednosti,pune bogatim literarnim figurama i ujtecajem na ljubitelje knjiga i čitanja. Zyraja je dobitnica mnogih nagrada. Aktualno privodi kraju nekoliko projekata , podrazumjevajući prozna djela , i jednu opsežnu studiju o etničkoj pripadnosti i fantastičnom bogatstvu kulturnog Etnosa , svog zavičaja, područja Tropoje.

No Zyraja nije samo pjesnikinja. Ona je jedan svetionik elastičnosti i duše  sredine gdje živi .Tijekom  strašnog  eksoda kosovara za vrijeme rata na Kosovu, ona je zbrinula i smjestila kod sebe jednu kosovsku obitelj .

Njezino je zalaganje i djelovanje višestrano, kao voditeljice  Udruge Para i Tetrapelgičara Albanije za okrug Kukesa  i aktivna u drugim udrugama kulturnih  poslenika i intelektualaca, podržavajuči osobe sa ograničenim sposobnostima.

Nositelj je zvanja “Ponos grada Bajram Curri“ 2005 godine, “ i „ Počasni gradjanin  Tropoje“, 2007 godine.

Kulturni puls Albanije kuca snažno u Zuhrina nastojanja i zalaganjima. Pod njezinim čelništvom ,umjetničkom i organizacionom, jedna mala skupina narodne umjetnosti zauzela je drugo mjesto u Folklornom Festivalu, godine 2007, u organiziranju Albanske Pravoslavne Crkve. Potom, obogatila je  kolekciju albanske narodne tradicionalne nošne, kako  kreiranjem i pripremanjem nacionalne nošnje Tropoje i studije sa temom bogatog Eposa ,što su   dokaz njezine odanosti i neprestanog zalaganja za očuvanje  i dalje prenošenje albansko nasljedja .

Život Zyhre Ahmetaj jeste zapravo jedan  mozaik umjetnosti, postojanosti i angažiranja u svojoj sredini. One predstav- ljanju pravo nasljedje u podržavanju mladih talenata i na promociji kulturne baštine , dobrovoljnosti u mnogim humantarnim inicijativama i akcijama, kao u akciji za učenje engleskog jezika godine 2004 do 2011 sa dvije skupine učenika. Realizirala je nekoliko klipova sa folklornim pjesmama.

Ova poznata pjesnikinja jeste i posrednica  za pomirenje medju bračnim parovima ,djelatnica i umjetnica. Zyhrin neslomljivi duh  nastavlja inspirisati i svjetljiti kao albanski prizor, kao duša puno vrlina i ljubavi, ne sama unutar albankog prostora već i šire, na cjelom svijetu.

 

 

 "Odjek albanske duše”-

 du

 

Dragi čitatelju, U stihovima koji slijede , pjesnički glas Zyre Ahmetajt, poziva Vas u jednu intimu -putovanje po srcima  i duši Albanije . “Odjek albanske duše ”, jedan je testament, duboka veza Ahmetaje sa njezinom domovinom, sa dušom  puno ljubavi koja obnavlja život, stvarajući pjesnička kazivanja  o njezinim živim pejsažima , složenoj povjesti  i o postojanoj kulturi, o ljubavi duše koja je subjekat njezina stvaralaštva. Putem njezinih riječi , daje jedan  prolaz da bi se prešao preko  bogate sedžade (prostirke) identiteta Albanije , cvječarnici plemenitih osjećaja ,njezine nacije ; ljubavi , bese, junaštva i čojstva . Albanija, raspostranjena u srcu Balkana, jeste jedinstveni mozaik sa  fascinantnim kontrastima. Surova je sa planinama , nedodirjivim obroncima i zelenim šumama koje nisu ništa drugo, več jedan okvir, pozadina jedne povjesti koja živo pulsira. U stihovima pjesnikinje Ahmetaj zaplivat čete ovim prostranstvima od veličanstvenog albanskog ,  visokih Alpi , u blagim uspavankama brijegova Jadrana i Jona i istražujete ih u povjesti ukorijenjene  u Ilirskoj i Pelazgo Epohi . Kolekcija Ahmetaja, više je nego  jedan praznik nasljedstva Albanije jeste jedno osmatrnje,jedna refleksija  o identitetu jedne nacije ,formirane heroizmom i bolovima srca ; od plemenitosti ljubavi od  junaštva Skenderbega  protiv snažne Osmanske Imperije, odjek odlućnog otpora  generacijama , neugašene žedji za slobodu. Ove pjesme jedno su štovanje o besmrtnoj duši Albanije . Preko povjesnog platna Ahmetaj zahvaća eterični mamac  prirode Albanije -kraljevstvo ljubavi . Svakim stihom, ona slika žive portrete  zemlje , od tutnjave drevnih planina do strastvenog hukanja divljih rijeka . Prema njezinim riječima, zemlja i bajke isprepliću se , pružajući jednu skladnu simfoniju za dušu. Ipak, putovanje se ne završava  sa prirodom iliti sa povješću . Zyra Ahmetaj jeste prvakinja pjesničog jezika , bogatog albanskog jezika, jedno jezičko blago sa zastarjelim korijenjima . Ona stoji kao jedan nacionalni fenjer (svetionik) identiteta, jedan dokaz jedne kulture, što neovisno od izazova nikada nije prećutana . Preko nje vrlo dobro zasvjetljavaju pjesništvo , otpor albanskog jezika  i njezine bajke iz nasljedja . Ali, kazivanje  Zyre Ahmetaj prevazilazi i granice, dotakavši universalne motive ljubavi ,koje izazivaju  i njezinu fizičku sudbinu.  Odjek Zyrine bogate, lijepe, plemenite, domoljubive, otporne duše , puno ljubavnih plamenitih osjećaja , predstavljaju oćaravajuče odjeke albanske duše. Vrijeme i opstanak. -Ove teme, u toj mjeri jedinstvene u ljudskom iskustvu .služe , kao jedno sjećanje da pod slojevima povjesti i kulture , mi svi dijeljimo  niti emocija i dobrog razumjevanja. Dok se udubljuješ u ovoj zbirci, ne čitaš jednostavno samo poeziji -vi ulazite u bogati život Zyre Ahmetaj, jedan svijet koji vrije od osjećaja, gdje ljubav izbija u svim najljepšim svojim formama, gdje albanski oživi , pjesnička gracioznost izgara, gdje stare priče rezonuju suvremenom važnošču, i gdje je ćitatelj  dobrodošao ,otvorenih krila da bi sudjelovao u zajedničkim snovima, željama i uspomenama . “Odjek albanske duše ” više je nego jedna pjesnička zbirka. Jedan je poziv za avanturu , za jedno istraživanje u srcu Albanije i njezina naroda . U stihovima Zyre Ahmetaj, vi možda nadjete odjek vaše duše , razmišljajući o zajedničkim temama duše, identiteta, prirode i nasljedja koje sve nas vezuje na velikom prostranstvu ljudske ekzistenicije. Riječi Zyre Ahmetaj  neka posluže kao odjek sa vašim iskustvima  i neka se pale i gore sa Vama , duboko divljenje  o svjetlucanjima lijepe albanske duše , pjesnikinje lijepog stiha i same Alba- nije. Na ovom putovanju vi ne samo što otkrivate odjek albanske duše već možda ponovo otkrivate vaše odjeke .

 

 

PJESNIKINJA PRINCEZA NA PRIJESTOLJIMA ALPI

 

Ti letiš nad vrhovima, sa orlovima ,

Nad snovima , ledinama , livadama .

Ti  pjesnikinja princeza , nad prijestoljima Alpi,

Hrabro preletiš i ne staneš .

Ti si vremenu rekla :

- Prijateljice , trčim .

Izazvala si život bezbrižno .

Ti si rekla danu :- ispričavam se, žurim ,

Noću rekla :-Ako hoćeš ,podji za mnom !

Ti si pjesnikinja , heroina nad sudbinom ,

Robkinja patnje , nikada nisi pala ,

ti letiš nad riječima i stihom ,

kao jedna Teuta, pepeljuga nad tvrdjavom .

Ti nad Valbonom, Kolatom  i Škelzenom,

Osvjetljavaš duhom i dušom puno vrlina .

Jedan pozdrav kao odušak mora dolazi ti .

Iz Fierija šaljem ti , pjesnika patnji ,brat tvoj !!!

Fier. Godina 2015.

 

ALI SYLAJ

DA LI SI TI ONA …?

(Posvećeno pjesnikinji  Zyra Ahmetaj)

Je si ona koja ja znadem, je si li ?!!

Kamen duboko udubljen -tvoje biće ,

Nestašna djevojčica koja preletiš oblake ,

Zaslužnu nagradu , darove zemlje .

Je si li ti, ona, Marigona Malesije,

Veziljke Dardanske Crveno Crne Zastave  ,

Ponos grada i najboljeg plemena ,

Prelet lasta nad okeanom ?

Je si li ti ,djevojka iz Kepeneka ?

U Mirditorskom Špalu, smrću rekla si : -Bježi !

Dječja uspavanka , ljuljanje kolijevke ;

Ispisan stih eposa Junaka?

Je si li ti ona pjesnikinja djetinjasta ,

Azbukom andjela u letu ,

Živa poema Tlom Arberije ;

Bjela kapa , jutrenjima zore ?!!

Tvojim očima, Sunce pogleda često,

petla obrvi , produžuju cviječe .

Suzna Sylbica , pokušava osmjehnuti se

U bukovoj hladovini ,tvoja se čežnja saginje  .

Na ležaju s noću bačija bez tebe ,

Ništavilom ovog svijeta , spava.

Stonim mašću ,nevjesta pripremaju fliju ,

“rzanje dorata ”-Krivudaljama kada dolazi ...

Ti beše poezija planina ,

Tvrdjava Stričeka , uklesanih ćoškova ,

Stih puno rima nizine na jesen ...

Ti beše Ona , vjetrom lutajuća .

Tropoja, godina 2020

 

BUDNO

Svjetlošću očiju tvojih ,

Zaspala sam .

Nisam oči sklopila .

Činilo mi se da je već dan

I da nisam imala vremena gubiti  ..

 

GLAS TVOJ

 

Tvoj  blagi glas

Zamotava me; svila;

Dušu mi kida ,

Kako me prati jedan žar !

Tvoj topli glas

Srce mi okrepi

Kao proljetnji vjetrić,

Miluje mi san .

Tvoj dragi glas

Ulazi mi u žile ;

Jedan impuls krvi ,

Jak, nevidjen .

Tvoj slatki glas

Simfonija života ;

Note jedne pjesme ;

U pentagramu srca .

Ahh, Ahhhhh,

Smjesta umirala

Samo za te, samo za te ;

Za onaj tvoj glas !

 

SAN VALENTINO

U ovom ljepom danu, pun svjetla ;

Od Boga blagoslovljena,

Da li ćete mi reći, prijatelji moji :

-Gdje se nalazi ljubav ?

Zar  mi nećete reći :

-Što je ona ;

kako se može sakriti u ovom danu ?!!!

Nevjerna, puno laži .

Gdje je pobjegla ?

Osušila nam oči .

Ah, slatka ljubav ,

vjeruje ti cjelo čovječanstvo !

Sa nekima postupila si s izdajom;

Uzalud čekamo te puno želja .

 

BIO LJUBAV

Ljut jedan prijatelj

Rekao mi :

-Imaš ljubav divlju .

Učinio mi se lijep kompliment!

Ispada da imam bio ljubav

Bez ikakve dorade, iliti trika .

 

ZAGRLJAJ

Zagrljaj je raščežnuće

Nakom jednog vremena razmaka .

Zagrljaj je pomirenje ,

Nakon jedne prepirke  ; jedne ozlojedjenosti .

Zagrlaj je supatnja ,

Nakon jednog gubitka ; jedne dosade .

Zagrljaj je podsticaj

Za ciljeve u samom početku .

Zagrljaj je čistota

Kao dječja ljubav .

Zagrljaj je svetost ;

Izmedju roditelja i djece .

Zagrljaj je oslonac

U teškočam i u angažiranjima.

Zagrljaj je potvrda

 Nakon jednog savjeta ,jedne mudrosti .

Zagrljaj je zahvalnica ,

Nakon ukazane časti, dobrote .

Zagrljaj je radost.

U uspjesima i u dostignučima.

Zagrljaj je slatkiš

U ljubavnim odnosima .

 

HOĆU TI USNE UPIJATI .

Hoču ti usne upijati

Kao pčela nektar ,

U cvijetu majčine dušice ;

Bjele latice meda !

Hoću ti usne upijati

Kao mlijeko dojilje ;

Usnama skinuti izgorjenost ;

Žedj gasim duši .

Hoču ti usne upijati

Kao čaše sa vinom ;

 Sokom groždja

Šečerno slatkim ,

Hoči ti usne upijati

Da se skroz napijem !

Tresuči nam se kolena ;

Udaviti se u ležaju !

 

ZELENA TOČKA

Ah, ova sveta zelena točka ,

Svjetlo kao sunćev zrak u oluji ;

Daljinama uzduž i poprijeko ,

Dovodi te blizu, kao golub.

Ah, ova sveta točka zelena,

Da pali krvu kapilarima .

Tu si, nemoj mi nepravdu učiniti !

Kaznim te poljupcima vatrenim !

Zazeleniš u srcu mom ,

Tvoja nazoćnost-blago .

Životarim u doživljajima ;

Grije me kao Sunce , zlatozračno.

Ova točka ; sveta točka ,

Zelenuje samo zbog mene !

Zelenuje ,dato obečanje .

Doći ćeš ? Koliko te mnogo volim !

 

SLIKARU

Portret moj nećeš nikako zaokružiti .

Ja sam miris bora ,

Hlad ,koji se s listovima igra .

Jutarnja sam rosa, klizim kao kap suza 

Jedan sam oblak na nebu ,

Ne stanem na mjestu ;

Sunčev sam zrak ;

Da te grejem a ti da me ne dohvatiš .

 

LJEPOTICE KOD IZVORA

Ljepotice kod izvora,

Stigao je dječak pored ljesa :

-Da li ćeš mi dati malo vode piti;

Naći povoda da s tobom budem  ?

S tobom biti oj cvjete bajrače

Dok ti vidim odjeću na tjelu ..

Obukla mi se si po volji ;

sa pregačom sa omotoačem :

da ti bivam veznik i mahrama ,

Da ti kosu skupljam valovitu ;

Da ti lice bjelo milujem ;

Oko vrata udoliti želju !

Da ti  budem svilena tkanina s zlatom ,

Nad tvojim grudima , obješen u prsluku ;

Ljuljala sam te sjajem ,

Uvjek kada ti dišeš !

U kaldrmu se pretvaram u tvom dvorištu ;,

Da me ti nogama gaziš .

I neka mi duša napusti ;

Tjelo i srce izgorjele u plamenu .

 

U ČEKANJU

 

Ne radi ništa

A da te čekam ,

Uopće ne mogu zaspati ,

Ali, niti znam stajati, sjedeti .

 

 

DOBRO JE

Dobro je, koji sat

da nema svjetla ;

ne vidimo se što se dogadja ,

zli jezici .

 

MOJ IZBOR

Izabrala bi suprotnost oblika

Pjesnika RUMA:

-Ljubavnika biraj

Voljeti ga nesredjeno ;

Neka te  “odbija ” koliko god želi !

Voljeti ga javno, otvoreno ;

Neka ga vole i druge !

Mene će voljeti glede vrijednosti .

Volim da mi je blizu ;

Samo tako živi ljubav .

Biram da ga ljubim neposredno ;

Samo se tako mogu opijati od zadovoljstva .

Biram osvojiti u stvarnosti ,

Osjetiti i uživati da sam u životu !

 

Snovi koliko god ljepi ;

Neostvareni, pusta su stvar .

 

NIŠTA ZA TE

Knjigu moju nači češ ,

znaš.

Kopaš mojim emocijama

Ogromnim, ljepim očima ;

Crnim .

Nemoj se zavaravati !

Ništa nisam pisala za te …

Tražila nekoliko rječi ,

Našao sam opalo, blatnjavo lišče ;

Gnjilo .

Dozivao sam svoja sjećanja

Ništa mi nisu rekle .

Izgledaše mi beživotne ;

Umrle

Od samoće .

Tražila sam snove

Kao zvjezde u svemiru ;

Našla sam crne oblake

Kišom natovarene.

Našla sam se blizu oluje

U jednu provaliju .

Pomislih

 Ovdje

Da se ne vratim

Još koji put .

 

SLATKOIMENI MOST, SUJEVJERAN

(Mostu Ljubavi u Prizrenu )

 

Ljubavi smo ti povjerovali, predali u besi,

Za života u vremenskom hodu .

Ti ih otvaraš istim ključem ,

Istim kodom ih otvaraš .

Svježe ruke, milovanja ,

Okosjajne , pune mladalačkog plamena ,

Zanosi srca tu se slivaju ,

Ljubavnim vulkanom .

Svak tko prolazi ponad tebe ,

Sveti most Ljubavi ,

Preko jednog svjeta pune magije ,

Osjećaš srca kako kucaju .

Svi stanu tuda ,

Da primaju i da ih ujedine snove ;

Da se sapliću osječaji i čežnja ,

U svim vremenima, u svim naraštajima .

Nigdje u ovom svjetu ,

Ne nadje se takva simfonija ,

Sa toliko blaženih nota ,

Nad jednim mostom koji spaja rijegova

Bajkovita simfonija ,

Prati nas tako divno ,

Blizu jednog drva, stojimo razmislimo :

-Čija je ova ljubav ?!

O mislima, o ljubavima :

-Zar, kakve su bile ;

Da li su ih uživali parovi stvarno ,

Iiti je neka ostala visjeti ?!!

One ne govore , zatvorene su ,

U besi su ovog mosta ,

Čudni su misteriji ;

Fenomeni prosveščeni .

 

Krišom izlaze noću

Gore, nebom ,trće sa zvjezdama ,

Kupaju se u rijeku, i vračaju se ponovno ,

Ulaze, kriju se, i za ključeva .

Ljubavi medju zardjalih brava ,

Da ne pomislimo da su ostarjele !

One ne znaju za venuće,

One su zaljubljene .

Samo blagosloveni most,

Im ključ , poznaje kod ,

Čita, zaljubljen

Samo on , u Božjoj besu ,

 

OČI TVOJE

Tvoje oči -more duboko ,

Valovito .

Što raditi moje srce jadno ,

Daviti se, pronaći blago ?!!

Zasijaju plave oči ,

Kao zvijezde i vatra .

Krila snova zapališe se .

Neka se pale dok sam živa !

 

SKUPLJALA SAM USPOMENE

Skupljala sam uspomene ,danu i noću.

Neki dolaziše puno radosti ,drugi ,malo tmurni , ocrnili .

 Stihovima poezije priredila sam Vam večeru ,

Milovao, i privolio postupajući dobro .

 

Pomilovao sam im glavu kao maloj djeci .

Svakog položio sam ga na svom ležištu .

Obečali mi , da će ostati sa mnom cjelog života ;

 

Radosni iliti ožaloščeni ,kao što su u stvarnosti bili ...

Dolaziše mi prve s dječjim osmjehom

Kao livadsko cvijeće ;

Zanosnog srca roditeljskom ljubavlju ,

U ladji života ,medju talasima u krstarenju ......

Došle su druge , u cvjetu mladosti ,

-Cunami fatalnosti, puno okrutnog bola ,

Kao pakao, nebo života- gradi ;

Sam životu kida kičmu .

Slijediše druge ,nebomaglovito ,

Crnim oblacima ,divlje vodili smo rat ;

Sablje razmahnuše se plamteče munje ;

Zasekoše snove, dušu su mi skratili ......

Neki došli su mi slatkim poljupcima ;

Na čelu , usnama , obrazu i grudima ,

Zagrljili su me i ispunila mi se duša;

Zastrašenu starost ; ne prilaziš uopče .....

Te lijepe uspomene , sa krilima ,

Dolazile su kao snovi, nisu dugo ostajali ;

Potrošili su se, došlo vrijeme ;

leteći kao što su došle, ponovno udaljiše se .

Mračna sjećanja zatvorila sam ih u ovoj sobi .

Tu da ostanu , nači asfikcije ;

Sa sobom nositi , mirise smrti ,

Sa bolovima , brigama i nemogučnosti .

Vriskom dozivam život ; cjelim snagom .

Ljepe uspomene skupljam ponovno ;

Širim krila i stežem u mom naručju .

Na sofri duše primam samo ljubav .

B. CURR, 24-12-2013.

 

 

 

Biznismeni dhe investitori Elon Musk parsheh reduktimin e rrezikut të zhdukjeve të njerëzimit duke bërë jetën multi-planetare" duke i vendosur -koloni njerëzore në planetin Mars.

    Kërko brenda në imazh                                                           Nga Flori Bruqi ,PHD Elon Reeve Musk ( 28 qershor, 1971)...